RANA PISMENOST KOD DJECE
- Ono što se u školskoj dobi dijagnosticira kao
specifična teškoća učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), svoj početak
zapravo vuče još iz predškolske dobi. Točnije, postoji određeni niz
(pred)vještina čitanja i pisanja koje dijete treba svladati prije samog polaska
u školu kao preduvjet urednog razvoja čitanja i pisanja u školskoj dobi. Krovni
pojam tih vještina i znanja o čitanju i pisanju PRIJE nego što dijete uopće
započne čitati i pisati jest „rana pismenost“, a ona obuhvaća:
SVIJEST O
TISKANOME
- Podrazumijeva i pojavu prvih znanja o tehnici čitanja.
- Dijete postaje svjesno da neka knjiga ima naslov, prvu i zadnju stranicu, da se tekst čita s lijeva na desno i od gore prema dolje, da se tekst s jedne
stranice nastavlja na idućoj s desna te da na kraju treba okrenuti stranicu.
IZLOŽENOST TISKU
- Roditelji
će indirektno poticati djetetov interes prema tiskanome ukoliko sami imaju
naviku čitati.
- Najčešći oblik
direktnog izlaganja djeteta tisku je aktivnost zajedničkog uživanja u
slikovnicama.
- Dijete s kojim se često i aktivno čitaju slikovnice, osim
ostalih beneficija, zasigurno će i razviti ljubav prema slikovnicama te će biti
više motivirano da i samo počne čitati.
FONOLOŠKA
SVJESNOST
- Djetetova sposobnost da u predškolskoj dobi čuje tj. prepoznaje glasove u riječi, da ih može stapati (sinteza) u riječ (primjerice,P-A-S je PAS) i raščlanjivati (analiza) riječ na glasove (primjerice, KUĆA se sastoji od glasova K, U, Ć, A), da njima može baratati te oduzimanjem, dodavanjem ili premještanjem glasova stvarati nove riječi (primjerice, kada u riječi STOL oduzmemo glas T dobijemo SOL).
- Razvoj fonološke svjesnosti odvija se kroz nekoliko faza – od rime, preko sloga, do pojedinih glasova, a dovršena fonološka svjesnost preduvjet je spremnosti djeteta za školu i omogućava nesmetan početak čitanja i pisanja.
IMENOVANJE
SLOVA
- U predškolskoj dobi djeca počinju stvarati vezu
slovo-glas, tj. razvijaju svijest da svaki glas ima svoje pripadajuće slovo.
- Prepoznavanje napisanih slova, kao i
prepoznavanje izgovorenih glasova, ključni je preduvjet spremnosti djeteta za
školu.
VIZUALNA
PERCEPCIJA I GRAFOMOTORIKA
- Vizualnu percepciju čine brojne sastavnice poput vizualne
identifikacije i diskriminacije oblika, vizualnog pamćenja, vizualne obrade s
obzirom na prostorne odnose i dr.
- Grafomotorika je vještina koju, osim uz razvoj mikromotoričke
spretnosti, usko vežemo uz razvoj vizualne percepcije. U predškolskoj dobi
brojnim se zadacima cilja upravo uvježbavanje koordinacije oko-ruka, koja je od
velike važnosti za kasnije tečno pisanje.
RJEČNIK I PRIPOVIJEDNA SPOSOBNOST
- Za razumijevanje pročitanog teksta, kao i za
brojne druge jezične vještine, neophodno je da dijete razumije dovoljan broj
riječi. Procjenjuje se da dijete u dobi od 6 godina poznaje otprilike 10 000
riječi iz različitih kategorija (životinje, odjeća, obuća, hrana, vozila,
zanimanja, osjećaji, dijelovi tijela, dob, obitelj, vremenske pojave, itd).
- Pripovijedanje o nekom događaju, bilo iz
vlastitog iskustva (izvještavanje) ili događaja iz neke priče, crtića i/ili
filma, zahtijeva veliki broj naprednih vještina, poput nizanja događaja,
razumijevanja uzročno-posljedične povezanosti, jezičnog oblikovanja teksta tako
da odnosi unutar priče budu jasni (korištenje prikladnog rječnika i
morfosintakse), i slično. Iste te vještine potrebne su nam i pri čitanju,
razumijevanju pročitanog te pri pisanju.
- Slikovnice nose
odličan vizualni poticaj za prepričavanje.
- Razvoj jezika i govora možete potaknut direktnim razgovorom s
djetetom, govornim igrama, brojalicama, pjesmicama, pričama, slikovnicama,
igrama pretvaranja i sličnim aktivnostima u kojima djeca uživaju.
Što možemo učiniti ?
SLIKOVNICE IMAJU MOĆ DA KORISTE
DJECI NA MNOŠTVO NAČINA
Dijete čuje iste riječi, rečenice i fraze, uči koristiti riječi na pravilan način i u pravilnom kontekstu, a to utječe na usvajanje pravila materinskog jezika.
Slikovnice pomažu da dijete poveže značenje teksta sa slikom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.
Čitanje ima i veliki utjecaj na razvoj djetetove mašte i kreativnost
POMOGNITE VAŠEM DJETETU DA ZAVOLI KNJIGU, ČITAJTE MU!
Osigurajte udobno i mirno mjesto za čitanje, mjesto na kojem će se vaše dijete osjećati sigurno i udobno jer u takvoj atmosferi čitanje postaje nešto čega će se dijete rado sjećati i čemu će se rado vraćati.
Držite knjigu ispred djeteta kako bi dijete moglo vidjeti tekst i slike.
Uključite dijete u čitanje tako da razgovarate o slikama, postavljate pitanja, komentirajte….
Počnite s kraćim pričama. Kako se bude povećavala djetetova pažnja čitajte sve duže i duže priče. Koristite različite glasove i zvukove, dramatizirajte, pokušajte dočarati atmosferu iz priče jer tako razvijate djetetovu auditivnu percepciju, a čitanje djetetu postaje zanimljivije.
Pokazujte rukom riječi koje čitate jer dijete tako usvaja vezu između pisanog i govornog jezika. Također, djeca nisu rođena sa znanjem da se tekst čita s lijeva desno, a to je jedna od važnih predčitačkih vještina.
Ako dijete želi nekoliko puta čitati istu priču to mu i omogućite. Ponavljanjem iste priče djeca razvijaju pamćenje.
Nakon što ste zajedno sa svojim djetetom pročitali priču, pokušajte je prepričati po sjećanju.
Više