Europski dan logopedije: Teškoće čitanja i pisanja – znakovi u predškolskoj dobi

Europski dan logopedije: Teškoće čitanja i pisanja – znakovi u predškolskoj dobi

RANA PISMENOST KOD DJECE

  • Ono što se u školskoj dobi dijagnosticira kao specifična teškoća učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), svoj početak zapravo vuče još iz predškolske dobi. Točnije, postoji određeni niz (pred)vještina čitanja i pisanja koje dijete treba svladati prije samog polaska u školu kao preduvjet urednog razvoja čitanja i pisanja u školskoj dobi. Krovni pojam tih vještina i znanja o čitanju i pisanju PRIJE nego što dijete uopće započne čitati i pisati jest „rana pismenost“, a ona obuhvaća:

SVIJEST O TISKANOME

  • Podrazumijeva i pojavu prvih znanja o tehnici čitanja.
  • Dijete postaje svjesno da neka knjiga ima naslov, prvu i zadnju stranicu, da se tekst čita s lijeva na desno i od gore prema dolje, da se tekst s jedne stranice nastavlja na idućoj s desna te da na kraju treba okrenuti stranicu.

IZLOŽENOST TISKU

  • Roditelji će indirektno poticati djetetov interes prema tiskanome ukoliko sami imaju naviku čitati.
  • Najčešći oblik direktnog izlaganja djeteta tisku je aktivnost zajedničkog uživanja u slikovnicama.
  • Dijete s kojim se često i  aktivno čitaju slikovnice, osim ostalih beneficija, zasigurno će i razviti ljubav prema slikovnicama te će biti više motivirano da i samo počne čitati.

FONOLOŠKA SVJESNOST

  • Djetetova sposobnost da u predškolskoj dobi čuje tj. prepoznaje glasove u riječi, da ih može stapati (sinteza) u riječ   (primjerice,P-A-S je PAS) i raščlanjivati (analiza) riječ na glasove (primjerice, KUĆA se sastoji od glasova K, U, Ć, A), da njima može baratati te oduzimanjem, dodavanjem ili premještanjem glasova stvarati nove riječi (primjerice, kada u riječi STOL oduzmemo glas T dobijemo SOL).
  • Razvoj fonološke svjesnosti odvija se kroz nekoliko faza – od rime, preko sloga, do pojedinih glasova, a dovršena fonološka svjesnost preduvjet je spremnosti djeteta za školu i omogućava nesmetan početak čitanja i pisanja.

IMENOVANJE SLOVA

  • U predškolskoj dobi djeca počinju stvarati vezu slovo-glas, tj. razvijaju svijest da svaki glas ima svoje pripadajuće slovo.
  • Prepoznavanje napisanih slova, kao i prepoznavanje izgovorenih glasova, ključni je preduvjet spremnosti djeteta za školu.

VIZUALNA PERCEPCIJA I GRAFOMOTORIKA

  • Vizualnu percepciju čine brojne sastavnice poput vizualne identifikacije i diskriminacije oblika, vizualnog pamćenja, vizualne obrade s obzirom na prostorne odnose i dr.
  • Grafomotorika je vještina koju, osim uz razvoj mikromotoričke spretnosti, usko vežemo uz razvoj vizualne percepcije. U predškolskoj dobi brojnim se zadacima cilja upravo uvježbavanje koordinacije oko-ruka, koja je od velike važnosti za kasnije tečno pisanje.

RJEČNIK I PRIPOVIJEDNA SPOSOBNOST

  • Za razumijevanje pročitanog teksta, kao i za brojne druge jezične vještine, neophodno je da dijete razumije dovoljan broj riječi. Procjenjuje se da dijete u dobi od 6 godina poznaje otprilike 10 000 riječi iz različitih kategorija (životinje, odjeća, obuća, hrana, vozila, zanimanja, osjećaji, dijelovi tijela, dob, obitelj, vremenske pojave, itd).
  • Pripovijedanje o nekom događaju, bilo iz vlastitog iskustva (izvještavanje) ili događaja iz neke priče, crtića i/ili filma, zahtijeva veliki broj naprednih vještina, poput nizanja događaja, razumijevanja uzročno-posljedične povezanosti, jezičnog oblikovanja teksta tako da odnosi unutar priče budu jasni (korištenje prikladnog rječnika i morfosintakse), i slično. Iste te vještine potrebne su nam i pri čitanju, razumijevanju pročitanog te pri pisanju.
  • Slikovnice nose odličan vizualni poticaj za prepričavanje.
  • Razvoj jezika i govora možete potaknut direktnim razgovorom s djetetom, govornim igrama, brojalicama, pjesmicama, pričama, slikovnicama, igrama pretvaranja i sličnim aktivnostima u kojima djeca uživaju.

Što možemo učiniti ?

SLIKOVNICE IMAJU MOĆ DA KORISTE DJECI NA MNOŠTVO NAČINA

Dijete čuje iste riječi, rečenice i fraze, uči koristiti riječi na pravilan način i u pravilnom kontekstu, a to utječe na usvajanje pravila materinskog jezika.

Slikovnice pomažu da dijete poveže značenje teksta sa slikom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.

Čitanje ima i veliki utjecaj na razvoj djetetove mašte i kreativnost

POMOGNITE VAŠEM DJETETU DA ZAVOLI KNJIGU, ČITAJTE MU!

Osigurajte udobno i mirno mjesto za čitanje, mjesto na kojem će se vaše dijete osjećati sigurno i udobno jer u takvoj atmosferi čitanje postaje nešto čega će se dijete rado sjećati i čemu će se rado vraćati.

Držite knjigu ispred djeteta kako bi dijete moglo vidjeti tekst i slike.

Uključite dijete u čitanje tako da razgovarate o slikama, postavljate pitanja, komentirajte….

Počnite s kraćim pričama. Kako se bude povećavala djetetova pažnja čitajte sve duže i duže priče. Koristite različite glasove i zvukove, dramatizirajte, pokušajte dočarati atmosferu iz priče jer tako razvijate djetetovu auditivnu percepciju, a čitanje djetetu postaje zanimljivije.

Pokazujte rukom riječi koje čitate jer dijete tako usvaja vezu između pisanog i govornog jezika. Također, djeca nisu rođena sa znanjem da se tekst čita s lijeva desno, a to je jedna od važnih predčitačkih vještina.

Ako dijete želi nekoliko puta čitati istu priču to mu i omogućite. Ponavljanjem iste priče djeca razvijaju pamćenje.

Nakon što ste zajedno sa svojim djetetom pročitali priču, pokušajte je prepričati po sjećanju.

Komentari isključeni za Europski dan logopedije: Teškoće čitanja i pisanja – znakovi u predškolskoj dobi

Komentiranje nije više moguće

Ostavite komentar