U vrijeme kada se posvuda oko nas govori o koronavirusu ne smijemo zaboraviti na naše najmlađe. Nemojmo čekati da nam dijete dođe samo s pitanjima, već ga sami trebamo potaknuti na razgovor. Najgore od svega , što možemo učiniti u ovom trenutku, jest izbjegavati temu o epidemiji koronavirusa. Djetetu time šaljemo poruku da je problem zastrašujući i da nešto skrivamo od njega, a brige djeteta tada mogu postati još intenzivnije. Dijete u svojoj glavi može imati iskrivljenu sliku, krivo razumjeti ono što je čulo i sl. Ako razgovaramo s njim o tome dajemo mu priliku da ispravi moguće krive informacije, potičemo ga da govori otvoreno o svojim mislima i strahovima. Ne zaboravite da vas dijete gleda kao svoga zaštitnika. Prilikom razgovora potrebno je svakako voditi brigu o dobi djeteta i stupnju razvoja te u skladu s tim prilagoditi razgovor.

         S mlađom djecom započnite razgovor s onim što već djeca znaju o nekim bolestima te na temelju toga nadograđujte razgovor. S njima prvenstveno razgovarajte o zdravim navikama i higijeni kao prevenciji od bolesti. Naglasite važnost češćeg pranja ruku. Vaša objašnjenja trebaju biti jasna i kratka.

         Djeci iznad šest godina potrebno je objasniti kako se virus širi te kako mogu spriječiti i što mogu učiniti da se ne razbole. Dobro ih je podsjetiti na njihovo iskustvo kad su bili bolesni. Što su tada činili? Iznova ih opet podsjetite na važnost pranja ruku, boravka u kući te na važnost izbjegavanja gužvi. Razgovor možete započeti sa Svi pričaju o virusu, ispričaj mi što si ti čuo/la o tome. Važno je prepoznati njihovu zabrinutost i umjesto Ne trebaš se brinuti potaknuti dijete da prepozna i izrazi svoje osjećaje.

         Svakako obratite pozornost na vrijeme koje vaše dijete provodi ispred ekrana. Djeci ispod dvije godine ne nudite opciju ekrana jer dovodite u pitanje sve aspekte njegova razvoja. Za starije predškolce preporuka je najviše sat i pol ispred ekrana dok za mlađu djecu manje. Potičite dijete na fizičku aktivnost. Ne vodite ih na igrališta i parkove. Provodite vrijeme sa svojim djetetom u prirodi izbjegavajući kontakte s ostalima.

          Pokažite svome djetetu da ste tu. I budite zaista tu. U ovom vremenu potrebno je imati nekoga kome vjerujemo i  tko će nas svojom smirenošću utješiti. Ove situacije su samo podsjetnik koliko smo ranjivi, ali i na to kako smo nedovoljno emocionalno povezani. Nažalost, nekih se vrijednosti sjetimo tek kad shvatimo da su ugrožene.

Više

Prema odluci Osnivača, kao mjera sprečavanja širenja epidemije koronavirusa, privremeno se obustavlja rad u Dječjem vrtiću Metković.

Djeca roditelja koji nisu u mogućnosti zbrinuti djecu na alternativni način biti će prihvaćena i zbrinuta u Središnjem dječjem vrtiću (područni vrtići neće raditi).

Međutim, ovu se mogućnost preporuča koristiti u što manjoj mjeri kako bi se rizik eventualnog prijenosa virusa smanjio na najmanju moguću mjeru.  

Više

Više

Poštovani roditelji, prema naputku Zavoda za javno zdravstvo, molimo da se pridržavate ovih uputa:

• u vrtić ne smije ući nitko tko ima najmanje jedan od simptoma infekcije dišnog sustava (povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, grlobolju, kratki dah). Ovo se odnosi na osoblje vrtića, djecu i osobe koje ih dovode i odvode iz vrtića.
• nakon preboljenja svake bolesti dijete se može vratiti u vrtić isključivo uz predočenje liječničke potvrde
• u slučaju da će dijete biti odsutno (putovanje, boravak u kući u vrijeme praznika ili bilo koji drugi razlog, osim bolesti) obavezno o tome unaprijed obavijestite odgojitelja
• svaki izostanak djeteta više od 2 dana koji nije najavljen odgojitelju tretiramo kao bolest i dužni ste donijeti liječničku potvrdu
• do daljnjega nemojte u vrtić donositi nikakve igračke i redovito održavajte sadržaj ruksaka čistim, kao i papuče (češće ih prati!).

Više

RANA PISMENOST KOD DJECE

• Ono što se u školskoj dobi dijagnosticira kao specifična teškoća učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), svoj početak zapravo vuče još iz predškolske dobi. Točnije, postoji određeni niz (pred)vještina čitanja i pisanja koje dijete treba svladati prije samog polaska u školu kao preduvjet urednog razvoja čitanja i pisanja u školskoj dobi. Krovni pojam tih vještina i znanja o čitanju i pisanju PRIJE nego što dijete uopće započne čitati i pisati jest „rana pismenost“, a ona obuhvaća:

SVIJEST O TISKANOME

• Podrazumijeva i pojavu prvih znanja o tehnici čitanja.
• Dijete postaje svjesno da neka knjiga ima naslov, prvu i zadnju stranicu, da se tekst čita s lijeva na desno i od gore prema dolje, da se tekst s jedne stranice nastavlja na idućoj s desna te da na kraju treba okrenuti stranicu.

IZLOŽENOST TISKU

• Roditelji će indirektno poticati djetetov interes prema tiskanome ukoliko sami imaju naviku čitati.
• Najčešći oblik direktnog izlaganja djeteta tisku je aktivnost zajedničkog uživanja u slikovnicama.
• Dijete s kojim se često i  aktivno čitaju slikovnice, osim ostalih beneficija, zasigurno će i razviti ljubav prema slikovnicama te će biti više motivirano da i samo počne čitati.

FONOLOŠKA SVJESNOST

• Djetetova sposobnost da u predškolskoj dobi čuje tj. prepoznaje glasove u riječi, da ih može stapati (sinteza) u riječ   (primjerice,P-A-S je PAS) i raščlanjivati (analiza) riječ na glasove (primjerice, KUĆA se sastoji od glasova K, U, Ć, A), da njima može baratati te oduzimanjem, dodavanjem ili premještanjem glasova stvarati nove riječi (primjerice, kada u riječi STOL oduzmemo glas T dobijemo SOL).
• Razvoj fonološke svjesnosti odvija se kroz nekoliko faza – od rime, preko sloga, do pojedinih glasova, a dovršena fonološka svjesnost preduvjet je spremnosti djeteta za školu i omogućava nesmetan početak čitanja i pisanja.

IMENOVANJE SLOVA

• U predškolskoj dobi djeca počinju stvarati vezu slovo-glas, tj. razvijaju svijest da svaki glas ima svoje pripadajuće slovo.
• Prepoznavanje napisanih slova, kao i prepoznavanje izgovorenih glasova, ključni je preduvjet spremnosti djeteta za školu.

VIZUALNA PERCEPCIJA I GRAFOMOTORIKA

• Vizualnu percepciju čine brojne sastavnice poput vizualne identifikacije i diskriminacije oblika, vizualnog pamćenja, vizualne obrade s obzirom na prostorne odnose i dr.
• Grafomotorika je vještina koju, osim uz razvoj mikromotoričke spretnosti, usko vežemo uz razvoj vizualne percepcije. U predškolskoj dobi brojnim se zadacima cilja upravo uvježbavanje koordinacije oko-ruka, koja je od velike važnosti za kasnije tečno pisanje.

RJEČNIK I PRIPOVIJEDNA SPOSOBNOST

• Za razumijevanje pročitanog teksta, kao i za brojne druge jezične vještine, neophodno je da dijete razumije dovoljan broj riječi. Procjenjuje se da dijete u dobi od 6 godina poznaje otprilike 10 000 riječi iz različitih kategorija (životinje, odjeća, obuća, hrana, vozila, zanimanja, osjećaji, dijelovi tijela, dob, obitelj, vremenske pojave, itd).
• Pripovijedanje o nekom događaju, bilo iz vlastitog iskustva (izvještavanje) ili događaja iz neke priče, crtića i/ili filma, zahtijeva veliki broj naprednih vještina, poput nizanja događaja, razumijevanja uzročno-posljedične povezanosti, jezičnog oblikovanja teksta tako da odnosi unutar priče budu jasni (korištenje prikladnog rječnika i morfosintakse), i slično. Iste te vještine potrebne su nam i pri čitanju, razumijevanju pročitanog te pri pisanju.
• Slikovnice nose odličan vizualni poticaj za prepričavanje.
• Razvoj jezika i govora možete potaknut direktnim razgovorom s djetetom, govornim igrama, brojalicama, pjesmicama, pričama, slikovnicama, igrama pretvaranja i sličnim aktivnostima u kojima djeca uživaju.

Što možemo učiniti ?

SLIKOVNICE IMAJU MOĆ DA KORISTE DJECI NA MNOŠTVO NAČINA

Dijete čuje iste riječi, rečenice i fraze, uči koristiti riječi na pravilan način i u pravilnom kontekstu, a to utječe na usvajanje pravila materinskog jezika.

Slikovnice pomažu da dijete poveže značenje teksta sa slikom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.

Čitanje ima i veliki utjecaj na razvoj djetetove mašte i kreativnost

POMOGNITE VAŠEM DJETETU DA ZAVOLI KNJIGU, ČITAJTE MU!

Osigurajte udobno i mirno mjesto za čitanje, mjesto na kojem će se vaše dijete osjećati sigurno i udobno jer u takvoj atmosferi čitanje postaje nešto čega će se dijete rado sjećati i čemu će se rado vraćati.

Držite knjigu ispred djeteta kako bi dijete moglo vidjeti tekst i slike.

Uključite dijete u čitanje tako da razgovarate o slikama, postavljate pitanja, komentirajte….

Počnite s kraćim pričama. Kako se bude povećavala djetetova pažnja čitajte sve duže i duže priče. Koristite različite glasove i zvukove, dramatizirajte, pokušajte dočarati atmosferu iz priče jer tako razvijate djetetovu auditivnu percepciju, a čitanje djetetu postaje zanimljivije.

Pokazujte rukom riječi koje čitate jer dijete tako usvaja vezu između pisanog i govornog jezika. Također, djeca nisu rođena sa znanjem da se tekst čita s lijeva desno, a to je jedna od važnih predčitačkih vještina.

Ako dijete želi nekoliko puta čitati istu priču to mu i omogućite. Ponavljanjem iste priče djeca razvijaju pamćenje.

Nakon što ste zajedno sa svojim djetetom pročitali priču, pokušajte je prepričati po sjećanju.

Više

U ponedjeljak, 2. ožujka 2020. godine, u DV Metković održane su četiri radionice iz robotike i programiranja bez ekrana za djecu predškolske dobi. Radionice su organizirali Informatički klub Futura i Zajednica Tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku.  Na početku radionice je Dinka Lale iz LARIAT-a s Odjela za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku djeci ispričala i prezentirala na koji način rade roboti. Zatim je voditelj radionice Tomo Sjekavica iz Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika i Informatičkog kluba Futura polaznicima radionice pokazao kako funkcioniraju Cubetto roboti i kako se oni mogu isprogramirati. Cubetto set se sastoji od malog drvenog robota naziva Cubetto, koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Prema zadanim naredbama se Cubetto robot kreće. Svi polaznici su uspješno savladali prve korake u programiranju uz pomoću Cubetto robota. Na kraju radionice svi polaznici su dobili uvjerenja o uspješno odrađenoj radionici.Koordinatorica aktivnosti je psihologinja DV Metković.

Više